background preloader

Vaspitanje

Facebook Twitter

Šta mediji rade deci: Mama, kada ću ja imati haljinu kao ona teta? Postoji anegdota koja se prepričava među profesorima srednjih škola u Beogradu.

Šta mediji rade deci: Mama, kada ću ja imati haljinu kao ona teta?

Naime, jedna profesorka fizike je poželela svom razredu dobrodošlicu u novu školu. Pričala je o značaju školovanja i naglasila kako se nikad ne zna da li će se među njima naći neki novi Nikola Tesla ili Marija Kiri. Nakon ove rečenice usledio je smeh u razredu. Profesorka ih je upitala čemu se to smeju. Snebivajući se, jedan dečak je ustao i dobronamerno rekao: „Profesorka, ne kaže se Marija Kiri, nego Maraja Keri Piše: Jasmina Jovanović Ne znam za ostale roditelje, ali ja se lepo isprepadam kad vidim razne crtane filmove koji se serviraju našoj deci. U mojoj ličnoj borbi protiv vetrenjača, tj. televizije, prvi korak je bio ograničiti, zabraniti i dozirati.

Od srećnog deteta do narcisa : Život i stil : Spektar. Znamo da ljubav koju primimo u detinjstvu bitno utiče na to kako ćemo voleti kada odrastemo.

Od srećnog deteta do narcisa : Život i stil : Spektar

Životne priče odraslih čije je detinjstvo bilo nesrećno zbog nedostatka ljubavi pokazuju da odrasli žude za onom ljubavlju koju nisu dobili kao deca. Ali šta je sa onom decom kojima su roditelji svakodnevno pokazivali da ih vole? Kako „srećna deca” vole kada odrastu? Živimo u vremenima kada više nema heroja spremnih da se žrtvuju za drugoga. Izuzetak su roditelji, spremni i da umru za svoju decu. Problem je što takav odgoj, paradoksalno, kod dece razvija narcisoidnost.

Naša srećna deca ne žele da napuste svoje udobno detinjstvo ni onda kada imaju 20, 30, pa i 40 godina. Srećno dete često postane za život nespremni, nesrećni odrasli. Милица Новковић: „ЖЕСТОКОМ“ БОРБОМ ОКО „ШТАПА“, ЗАМАГЉУЈЕ СЕ ИСТИНА. Dokaza za to jednostavno nema. Još se nije osušilo mastilo na predlogu novog građanskog zakonika a već je isplivao novi nacrt zakona (ovog puta o pravima deteta) kojim se, uprkos velikoj nepopularnosti, opet predlaže zabrana svakog telesnog kažnjavanja dece.

Dokaza za to jednostavno nema

I ovog puta nam pravnici pridikuju kako je deo o kažnjavanju zanemarljiv deo priče prepune boljih i važnijih stvari. I tačno je da je to samo mali deo zakona, ali ne u smislu samo jednog malog dela koji ne valja nego u smislu malog dela koji najbolje ilustruje svu apsurdnost pokušaja da se beskonačnom papirologijom uređuju detalji odnosa odraslih i dece a time posredno i porodičnih odnosa. Američko udruženje psihologa (APA) ne preporučuje telesno kažnjavanje, ali ne zato što postoje dokazi da je to štetno već što ga u osnovi smatra neetičkim pa je teret dokaza prebacilo na one koji ga preporučuju.

I ovo ne važi samo za telesno kažnjavanje nego za vaspitne tehnike šire govoreći. Ništa nije dalje od istine. Глобалистичко обликовање деце - Глобализам - Завера - Цеопом Истина. Психолози се у последње време све чешће суочавају с врло изопаченим понашањем предшколске деце.

Глобалистичко обликовање деце - Глобализам - Завера - Цеопом Истина

С једне стране, необична спутаност, недовољно развијен говор. С друге, повећана агресивност и некаква дивља, претерана демонстративност. Дете се устеже да одговори на најпростије питање, али се притом без устручавања кревељи у присуству непознатих одраслих, пузи под столом, па чак и прави непристојне покрете. Понаша се сасвим неконтролисано. Модели лошег понашања га привлаче као магнет, премда најчешће ништа слично код куће не види, и наравно, хиљадама пута је у кући чуло да се тако не сме понашати. Једноставно је садржај наших цртаних филмова измицао њиховом схватању те је зато био незанимљив. Сетимо се “Покемона”. Највише образовање није оно које нам пружа само... - Драган Мијатовић. Razmaženo ili prezaštićeno? : Život i stil : Spektar.

Novi načini vaspitanja dece doneli su nove „pedagoške patologije” u vidu sindroma razmaženog deteta i sindroma prezaštićenog deteta.

Razmaženo ili prezaštićeno? : Život i stil : Spektar

Iako je izvestan broj dece istovremeno razmažen i prezaštićen, između ova dva sindroma postoji velika razlika. Možemo je ilustrovati tipičnim ponašanjem četvorogodišnjeg deteta koje je s mamom u parku. Razmaženo dete veselo beži od svoje mame koja trči za njim pozivajući ga da stane. Ono je od nje udaljeno dvadesetak metara i ignoriše njene pozive. Prezaštićeno dete, s druge strane ne udaljava se od mame.

Već na ovom uzrastu oba deteta pokazuju ona ponašanja koja će im tokom odrastanja praviti sve veće probleme. Razmaženo dete je ono koje je dobilo ljubav, ali ne i disciplinu. Negativno ili neprijatno osećanje : Život i stil : Spektar. Razmaženo ili prezaštićeno? : Život i stil : Spektar. Telesna kazna i trauma : Život i stil : Spektar. Ljudi po pravilu ne razlikuju događaj od njegovog doživljaja.

Telesna kazna i trauma : Život i stil : Spektar

Ponašaju se kao da je doživljaj isto što i događaj. Doživljaj se sastoji iz predstave o događaju i onog značenja koji je osoba pripisala datom događaju. Zato možemo da kažemo da ljudi ne reaguju na događaje, već na ono značenje koje su pripisali tim događajima. Izgleda da se to odnosi i na telesno kažnjavanje dece od strane roditelja. Da li je telesna kazna znak ljubavi ili mržnje? Profesor Kenet Dodž sa Djuk univerziteta dugo se bavio pitanjem odnosa telesnog kažnjavanja dece od strane roditelja i kasnije dečje agresivnosti. I dečjoj slobodi potrebne granice. Psiholozi smatraju da je mališanima prepušteno da donose odluke za koje nisu spremni ni zreli.

I dečjoj slobodi potrebne granice

Evropa forsira zakone prevelikih sloboda za dete, kaže dr Vlajko Panović MLADA mama i šestogodišnji sin, sa uputom pedijatra odlaze u laboratoriju da bi se uradila hitna analiza uzorka njegove krvi. „Mali“ čovek ne želi da da krv, a majka moli medicinsku sestru da sačeka da se dogovori sa sinom. Njih dvoje dugo razgovaraju, ali dete ipak odlučuje da neće to da uradi i oni odlaze iz zdravstvene ustanove. Ovaj događaj od pre nekoliko dana u Beogradu, prema tumačenju psihologa, zapravo je samo kap u moru današnjih roditeljskih grešaka, prevelikog popuštanja i nedopustivog dozvoljavanja mališanima da sami donose važne odluke.